Internet televizija - izum digitalne ere

Dragana Lalović
30. septembar 2008.

 

Najnovija tehnološka rešenja u oblasti telekomunikacija i internet usluga otvorila su put razvoju novih online medija. Umesto medija klasičnog komuniciranja veliku ulogu sada preuzimaju interaktivni mediji koji omogućavaju dvosmernu komunikaciju. Internet kao vodeći online medij nudi paletu usluga koje su ranije bile nezamislive. Takve mogućnosti i funkcije obezbedile su mu veliku ekspanziju zbog čega je postao ozbiljan konkurent ostalim medijima.

Cesidovo istraživanje iz novembra 2005. godine pokazuje da je internet doživeo svoj rast i u Srbiji. Prema ovom istraživanju čak, milion domaćinstava u Srbiji koristi internet, odnosno 13,3 % u odnosu na ukupan broj stanovništva bez Kosova, od čega njih 35 % koriste aktivno internet. U poređenju sa 2003. godinom kada je internet koristilo svega 6 % građana Srbije može se uočiti ubrzani razvoj ovog medija.

Taj procenat u 2008. godini iznosi 16 % korisnika interneta, što se još uvek ne može konstatovati kao zadovoljavajući jer 74 % građana još uvek nikad ne koristi internet.

Iako se tradicionalni mediji još uvek smatraju moćnim, nove tehnologije nametnule su i nove pravce razmišljanja na polju komunikacija što je dovelo do znatnih promena na svetskom medijskom tržištu. Sa tim promenama idu i inovacije u oblasti informisanja, i drugačiji odnos prema potrošačima i publici. S obzirom na to da je publika postala sve kritičnija, nezainteresovanija i gotovo pasivna, mediji nove generacije upravo imaju za cilj da učine publiku aktivnom i da je uključe u dvosmernu komunikaciju.

Jedan od takvih vidova komunikacije je svakako patent digitalne ere - internet televizija koja će i u Srbiji činiti talas globalnog "internet čuda".

Spajanjem televizije i interneta kao najmoćnijeg i najprosperitetnijeg medija nastaje jedan novi proizvod medijske industrije. Svi pokazatelji opravdavaju njeno postojanje jer u znatnoj meri posvećena potrošaču, tj. gledaocu. Koliki je njen uspeh potvrđuje i australijski primer, gde je internet televizija u 2008. godini nadmašila klasičnu televiziju koja je suvereni vladar medijskog prostora. Tako su rezultati jednog istraživanja pokazali da su gledaoci u Australiji proveli prosečno 13,7 sati nedeljno uz internet televiziju, dok su klasičnu televiziju pratili nešto manje,tačnije 13,3 sati. To se može objasniti činjenicom da TV publici odgovara razvoj novog medija, putem kojeg će moći da gleda svoje omiljene emisije u određeno vreme. Gledaoci više neće morati da čekaju i planiraju svoje vreme prema TV programu. Formiraće posebne liste programa koje žele da prate, i koristi će internet televiziju u "sopstvene svrhe". S druge strane, dvosmerna komunikacija aktiviraće otuđenog pojedinca i daće mu prostor da ravnopravno učestvuje u kreiranju programa. Sve ovo su prednosti internet televizije, koja svakako nije savršena. Najviše mogu da joj zamere oglašivači koji su na gubitku zbog nemogućnosti klasičnog oglašavanja. Internet televizija ne dozvoljava uobičajene reklamne blokove, tako da će kompanije odnosno potencijalni oglašivači morati da se prilagode prirodi novog medija. Oni će kroz sponzorstva i ulaganje u TV projekte od samog njihovog nastanka investirati u sopstvenu reklamu. Koliko će im to doneti profita sasvim je neizvesno jer, ako je klasična televizija stvorena za njih, onda je internet televizija projektovana isključivo za potrebe publike.

Na primeru Srbije, teško je pretpostaviti kakav će uspeh imati internet televizija i kada će praktično zaživeti, iako je "Telekom Srbije" najavio sredinom oktobra uvođenje usluge Inetrnet Protocol TV u Srbiji u promotivnom periodu od mesec i po dana.

Uslovi za njen razvoj delimično postoje, s obzirom na to da još uvek veliki broj građana ne poseduje računar, niti koristi internet. Postoji zasigurno navika u gledanju televizije, jer građani Srbije prate ovaj medij i po tri i po sata dnevno, što predstavlja ogroman potrošački potencijal koji će se možda u dogledno vreme iskoristiti i kanalisati u korist internet televizije.

Dodajte vaš komentar | Podelite na Fejsbuku