Put za Kazablanku
I tome slično

"Danas", 02.09.2014.

 

„Prvo se na podijum popeo Y da bi zagrejao masu. Zatim se začula komanda „Mirno!“ i, usred iznenadne tišine, prvo slabije, a posle sve jače, odjeknuli su povici „Živeo!“ koji su dopirali spolja. Kroz špalir naroda koračao je X...“

Prvo su pred kamere stali njegovi izviđači, mladi gorani i ostale pčelice, sa rđavim avazima. Ðurić Ledeni, kome su naprednjački životopisci, u nedostatku biografije koja pristaje čoveku koji vodi Kancelariju za KiM negde „iščačkali“ kako mu je dr Najdan Pašić bio deda, a stric-pradeda i sam Baja Pašić - povodom Euleksovih poternica za eks i aktuelnim gradonačelnikom Zubinog Potoka, vizionarski konstatovao kako je na severu Kosova „interregnum“!? A gde je, cenjeni ekssavetniče predsednika Republike, ona „Zajednica srpskih opština“, što su je Dačić (Vučić), Eštonova i Tači, ukidajući institucije države Srbije na severu, pretprošloga proleća obećali još za prošli februar!?

Potpredsednica Mihajlović promotivno opalila po izopćenom Mrkonjiću zbog 12,5 kilometara deonice autoputa Ub - Lajkovac, koja em kasni tri godine, em visi kao orlovsko gnezdo, bez pristupne staze i puta. Mali i Vesić mu medijski se dohvatili ćorava posla: da građane ubede kako je ponovno totalno prekopavanje (posle maje od 10 godina) i, na najmanje 12 meseci, potpuno zatvaranje za saobraćaj 4,5 kilometara Ulice vojvode Stepe ne kazna, već, zapravo, nagrada naprednjacima lojalnim Voždovčanima. Samo još čekam da ministar prosvete, recimo, izađe i saopšti da je to što je rok za nadziđivanje zgrade Fakulteta političkih nauka bio avgust 2012, a septembra 2014. radovi još traju - u stvari, nešto normalno i u interesu visokog školstva u Srbiji!

Onda je, sve preskačući po tri stepenika, pod reflektore, utrčao on sa naviljkom železničkih mapa, drumskih karata, skica i nacrta, sejući optimizam o tome kako ćemo, o Merkelinom trošku, uskoro prugom do Sarajeva i Albanije, a autostradom do Prištine. Ne znam šta o ovome misle komšije preko Drine, kamo je naš kancelar, navodno o svom trošku, poslao svog ličnog, a izraelskog PR mahera Efraima Asafa da bije bitku u ime Bosićeve stranke, a protiv Dodika, čiju kampanju, navodno o Dačićevom trošku, vodi dugogodišnja agencija ovdašnjeg SPS-a. No, daj bože da naš kancelar ostvari neki od svojih infrastrukturnih nauma - evo, ja mu javno obećavam da ću ga, bude li tako, do kraja njegovog premijerskog mandata Zlatoustim zvati! Makar zbog toga pao i Dačić, jer, na kraju krajeva, svaka propaganda traži svog žrtvenog jarca. Ovde je to, za sada, Demokratska stranka. Zato, kad nekog dičnog naprednjaka pitate npr. zašto živimo loše, on će vam, tehnikom premošćavanja ili preusmeravanja, odgovoriti: „Bivši režim je lopovski!“ A kad na to konstatujete „pa, vi ste više od dve godine na vlasti, a ne živimo bolje!“, dobićete papagajski odgovor: „DS je opljačkao Srbiju!“

„Vojnici, goli ste, neuhranjeni, vlada vam duguje mnogo, a ništa vam nije dala. Zadivljujući su strpljenje i hrabrost koje ste pokazali među ovim stenama, ali to vam neće doneti slavu - svetlo neće pasti na vas. Ja ću vas odvesti u najplodnije ravnice na svetu. Bogate provincije, najveći gradovi biće vaši, tamo ćete naći čast, slavu i bogatstvo. Vojnici, da li vam nedostaje hrabrost ili izdržljivost?“ Tako je glasio navodni proglas budućeg cara Napoleona Bonaparte, školski primer motivacionog obraćanja vojsci tokom pohoda na Italiju, marta 1796. Vrvio je od iskrenosti, tražio razumevanje, trpeljivost i odanost na putu ka „višem cilju“, skoro kao kad naš kancelar opšti s građanstvom.

U citatu spreda iz jednih nemačkih novina, iz 1932, onaj Y je dr Jozef Gebels, a ovaj X - čitate me kao otvorenu knjigu - najpoznatiji Merkelin prethodnik na mestu kancelara.